Šibenik je krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća bio jedan od najpoznatijih industrijskih gradova bivše države. Velike tvornice poput TEF-a, TLM-a i Poliplasta prehranjivale su većinu šibenskih obitelji. Te tvornice su istovremeno i zagađivale zrak, tako da se na ozbiljniji oblik turizma moglo zaboraviti. Turisti bi u Šibeniku zastali samo kako bi se divili gradskim znamenitostima, no noćili bi u mjestima blizu grada. Nakon propasti velikih tvornica sredinom devedesetih Šibenčani su se počeli okretati turizmu. Rezultat je vidljiv. Šibenik se iz ružnog pačeta pretvorio u turističkog labuda. To se pokazalo i na ovogodišnjoj Večernjakovoj turističkoj patroli, na kojoj je zauzeo visoko drugo mjesto, odmah iza Splita.

Kada bi neki Šibenčanin s kraja 80-ih stigao u 2015. vjerojatno bi se začudio moru turista koji ovog ljeta šetaju Krešimirovim gradom.

– Ne samo da bi se začudio Šibenčanin od prije 20 godina, nego bi se začudio i stanovnik našega grada od prije dvije godine, jer Šibenik je potpuno promijenio vizuru. Treba naglasiti da su te vizure projekt ciljanog rada, ne samo u turizmu nego i u drugim područjima – govori nam gradonačelnik Šibenika Željko Burić. Iako više nema velikih tvornica, Šibenik se nije odrekao gospodarskog razvoja. Gospodarska zona Podi je prošle godine proglašena najboljom u Hrvatskoj, a bit će i prva u zemlji koja će biti priključena na sustav kolektora. Istodobno se i stvaraju uvjeti za ostanak mladih ljudi. Tako će nakon Veleučilišta Šibenik najesen dobiti i Sveučilište, jer počinje studij energetike. Napravljen je glavni prometni plan, s ciljem ekološkog javnog prijevoza u gradu, ali i prema otocima.

– Osim turističke meke temeljene na povijesnim i kulturnim znamenitostima napravit ćemo i pravo sveučilišno središte. Shvaćamo da je turizam sjajan, no ne smije biti jedini izvor prihoda. Zanimljiv je podatak da ako neka država, pa i lokalna sredina, ima više od 15 posto BDP-a od turizma, u toj sredini nešto nije u redu – govori nam gradonačelnik Burić. O turističkom bumu Šibenika govore i brojke.

U listopadu Korejci

– Prije pet godina na užem području grada bilo je 56 iznajmljivača sa 186 kreveta. Ove godine ih je gotovo pet puta više – 260 iznajmljivača s 1000 kreveta – zadovoljno kaže Dino Karađole, direktor šibenske Turističke zajednice.

U Šibeniku su se samo ove godine otvorila dva luksuzna hotela – Palace na trgu Medulić, i velebni D-Resort, koji je sagradila turska Dogus grupa u Mandalini. U užem gradskom središtu niknulo je i pet novih hostela. Sa već postojećim hotelom Jadran tako danas u Šibeniku ima 1500 kreveta.

– Na području drugih turističkih mjesta u sklopu grada, kao što su Brodarica, Grebaštica i Zlarin nije takav trend rasta broja kreveta, no u gradu je vidna ekspanzija. U ovih pet godina imamo 300 tisuća noćenja više. S 800 tisuća noćenja došli smo na čak milijun i 100 tisuća. Ljudi su jednostavno počeli živjeti od turizma – zadovoljno ističe Karađole.

Jedan od onih koji je od ove godine počeo živjeti od turizma je i Darko Karadžole. On je od starog stana u obiteljskoj kući napravio luksuzni apartman i gotovo da se ne može braniti od rezervacija.

– Moja je procjena da će mi se investicija u apartman vratiti već nakon dvije godine. Imao sam dosad sigurno više od 100 upita, a slično je i s mojim susjedima koji su krenuli istim putem. Reklamiram se na raznim portalima, a gosti su mi samo iz zapadne Europe. Evo, za listopad su mi apartman rezervirali i Korejci – kaže Darko Karadžole.

Osim u apartmane Šibenčani su počeli ulagati i u ugostiteljstvo. Tako je pravi hit ovog ljeta restoran Bounty u predjelu Dolac, odmah uz obalu. Na prostoru nekadašnjeg kultnog kafića otvorili su ga otac i sin Guberina. Tata Dean je za šankom, a Allan je kuhar. I to ne obični kuhar. Rođen je i odrastao u Londonu, gdje je završio i čuvenu akademiju Golog kuhara Jamieja Olivera. Nakon što je u Londonu promijenio nekoliko restorana, između ostalih i one s Michellinove liste, odlučio se vratiti u rodni grad svog oca.

– Dolazeći preko ljeta ovdje, primijetio sam da ima puno restorana s nemaštovitim jelovnicima. Odlučio sam stoga ponuditi miks mediteranske kuhinje s britanskim dodirom – objašnjava nam Allan. Čini se da je i pogodio, jer je Bounty u kratkom vremenu postao omiljen među turistima, ali i Šibenčanima, budući da se tamo može uzeti i hrana s nogu.

Kada se gleda struktura gostiju koji dolaze u Šibenik, zanimljivo je da je proteklih godina porastao broj Španjolaca najviše zahvaljujući seriji Igra prijestolja, koja se prošle godine snimala u Šibeniku. Upravo je to još jedan razlog dolaska turista.

– Sporadično su se filmovi i serije snimali u Šibeniku, no u zadnje dvije godine Šibenik su otkrili i strani i domaći filmaši. U posljednjih godinu dana ovdje se snimalo barem deset filmova, a posljednji je snimao Dejan Aćimović svoj film "Anka". Sve je to počelo s Igrom prijestolja, jer smo znali da će Šibenik tako pobuditi interes kod turista. Bitan segment su i četiri tvrđave koje obnavljamo, i koje su prava turistička atrakcija – kaže dogradonačelnik Danijel Mileta, koji se lani okušao i kao glumac, točnije statist, u seriji Igra prijestolja.

Tvrđave se i obnavljaju zahvaljujući inicijativi Društva za očuvanje starine Juraj Dalmatinac, koje je osnovano po uzoru na dubrovačko društvo. Dosad su obnovljene Tvrđava svetog Mihovila, a nakon nje na redu su i Barone, te Tvrđava svetog Ivana.

– Trenutačno se na Tvrđavi svetog Ivana rade arheološka istraživanja kako bismo dobili potvrdu glavnog i izvedbenog projekta. Nakon javne tribine građani su odlučili da to bude dječja tvrđava. Napravit ćemo dječji kampus, labirint, igrališta – kaže predsjednik Društva Nikola Grubić. Zanimljivo je da Društvo okuplja nekoliko stotina Šibenčana raznih profila koji rade volonterski. Sredstva se osiguravaju iz europskih fondova, ali i zahvaljujući Gradu Šibeniku i Ministarstvu kulture. Do kraja ove godine bit će obnovljena i tvrđava Barone, koja će biti novi turistički biser. Tamo će se nalaziti visokotehnološki muzej koji će koristiti tehnologiju "proširene stvarnosti". Tako će posjetitelji pomoću pametnih telefona i prijenosnih računala, a u budućnosti i posebnih AR naočala, promatrati i istraživati sadržaje iz bogate šibenske povijesti. – Prikazivat će se šibenski arhipelag s informacijama o otocima, ali i povijesne bitke s Turcima. Na tvrđavi će biti i gastrocentar. Bitno je napomenuti da Društvo upravlja tvrđavom, a sva sredstva koja zaradimo uložit ćemo u kulturni razvoj – objašnjava nam Grubić.

Biser na Tvrđavi sv. Mihovila

Pravi biser ipak je Tvrđava svetog Mihovila koja je na kraju prošle godine dobila nagradu za turističku atrakciju godine u Hrvatskoj. – U proteklih 14 mjeseci otkad je otvorena obnovljena Tvrđava svetog Mihovila zabilježili smo 190 tisuća posjeta – s ponosom nam govori Gorana Barišić-Bačelić, voditeljica Odjela za fortifikacije Grada Šibenika. Toj brojci pridonijela je i veličanstvena pozornica s 1077 mjesta, na kojoj su nastupila renomirana imena hrvatske i svjetske glazbene scene. Lani i ove godine tamo je održan Terraneo Summer Break, a od ove godine i Superuho, festival koji organizira Šibenčanin Mate Škugor. Ove godine će do listopada biti 29 raznih programa, a nedavno je na Tvrđavi gostovao i Motovunski filmski festival sa šest filmova, čime se pozornica pretvorila u najljepšu kinodvoranu na otvorenom u Hrvatskoj. Od ove sezone počeo je i program pod imenom Strana B, s novom pozornicom koja se smjestila ispod ljetne. U intimnoj, klupskoj atmosferi čarobnog prostora kulturno-povijesne baštine, za sve ljubitelje umjetnosti neopterećene žanrovskim odrednicama uživaju i brojni turisti koji se u večernjim satima ponovno vraćaju na tvrđavu, ali i svi članovi Kluba prijatelja Tvrđave sv. Mihovila koji ima više od 500 članova kojima su koncerti Strane B besplatni.

Noćni život u Šibeniku također je procvao. Lani je tako popularna bila terasa ispred kluba Azimut. Ove godine je zabava na plaži Banj, vjerojatno plaži s najljepšim pogledom na Jadranu. U tamošnjem Makari klubu ovog ljeta se nižu koncerti i razni drugi programi kao što su izbor za miss, pa i festival stand up komedije, koji je nedavno ugostio najbolje komičare u regiji.

– Iduće godine idemo dalje, jer smo riješili problem otoka Obonjana koji je dosad bio u vlasništvu Sunčanog Hvara. Tamo se očekuje oko 140 tisuća noćenja u sezoni, pretežno mlađih gostiju, budući da se na Obonjanu planiraju festivali i koncerti. Najavljujemo i proširenje plaže Banj, ali i revitalizaciju terena TEF-a, koji smo dobili nakon što smo platili dug Ini. U rujnu ćemo pregovarati s potencijalnim investitorima, a u toj zoni planiramo turistički i gospodarski procvat – najavio nam je na kraju gradonačelnik Željko Burić.

Piše: Samir Milla